IZVOĐAČI

Lidija Orešković Dvorski diplomirala je 2002. godine solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Nade Puttar Gold. Francuski i engleski jezik te književnost na Filozofskom fakultetu diplomirala je 2003. u Zagrebu. Kao solist surađivala je s ansamblom Cantus, Zagrebačkim solistima, Big bandom HGZ-a, Puhačkim orkestrom HV, Tamburaškim orkestrom HRT.
Dobitnica je stipendije Grada Zagreba, a sudjelovala je na nekoliko državnih natjecanja te osvojila nekoliko nagrada. Održala je brojne solističke koncerte uz pratnju klavira i čembala diljem Hrvatske i u inozemstvu. Na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu pojavila se u ulogama u operama «Sestra Angelica» i «Čarobna frula».
Usavršavala se na seminarima kod prof. Dunje Vejzović i prof. Konrada Richtera, te prof. Nadežde Kniplove u Austriji. Trenutno je na usavršavanju kod prof. Eve Blahove u Bratislavi. Član je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika (HDGU) i Zagrebačkog opernog studija (ZOS).
Renata Hil rođena 1967.u Splitu gdje je završila srednju muzičku školu "Josip
Hatze".Maturirala je u klasi prof. Olge Račić.1984.upisuje Akademiju umjetnosti u
Novom Sadu u klasi prof. Jokuthon Mihajlović. Diplomirala je u klasi prof. Kemala
Gekića 1989. godine. Nakon toga studirala je na Hochschulle "Mozarteum" u Salzburgu u klasi prof. Karl-Heinz Kaemmerlinga-klavir i prof. Erike Frieser-komorna muzika.
Kao solist, korepetitor i komorni muzičar nastupala je u brojnim gradovima ,snimala za radio i televiziju.
Na natjecanjima učenika i studenata osvajala prve republičke i savezne nagrade u kategoriji klavir i duo klavira. Korepeticijom se intenzivno bavi od 1987.godine.Surađuje s mezzosopranisticom Renatom
Pokupić, basom Lucianom Batinićem i violinistom Anđelkom Krpanom.
Radi kao korepetitor na glazbenom učilistu "Elly Bašić",a kao vanjski suradnik
na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i glazbenoj školi" Vatroslav Lisinski".

PROGRAM

F. Schubert: Frühlingsglaube
Auf dem Wasser zu singen
Die Forelle
Ave Maria
An die Musik
Lied der Mignon
Heidenröslein
Frühlingstraum
An Sylvia

R. Hahn: L'énamourée
L'heure exquise
Si mes vers avaient des ailes

W.A.Mozart: Recitativ i arija Susanne iz opere «Figarov pir»

G. Donizetti: Recitativ i arija Linde di Chamounix iz istoimene
Opere

F. Lehar: Arija Giuditte iz istoimene operete

G. Verdi: Arija Oscara iz opere «Krabuljni ples»

Franz Schubert je jedini veliki predstavnik austrijskog bečkog romantizma u drugoj polovici 19. stoljeća. Potječe iz građanskih krugova, ali je rado zalazio među narodne slojeve i osluškivao ritam jednostavnih narodnih napjeva i plesova. Otud onaj česti prizvuk narodne glazbe koji tvori oslonac Schubertove umjetnosti. Vjeran proturječju romantičarskog mentaliteta, padanja iz jedne krajnosti u drugu, sa starošću je postao melankoličan. Nije slučajno da je ciklus Zimsko putovanje završio godinu dana prije smrti. Vrlo rano je počeo učiti klavir, violinu i pjevanje. Komponiranje je usavršavao sa Salierijem. Unatoč prijateljstvu s mnogim suvremenicima i uspjehu koji je postizao, bilo je i razočarenja. Veliki Goethe, koga je Schubert upravo obožavao, nije pokazao razumijevanje za njegovu umjetnost. Na pošiljke s pjesmama koje je skladao na Goetheove stihove, nije dobio odgovora. Glazba je bila valjda jedino područje koje je Goetheu ostalo stranim. Schubertu je, osim toga i zdravlje počelo zadavati brige. Unatoč tome vrijedno stvara. Iz njegova pera izlaze sve veća djela. Ona pripadaju gotovo svim glazbenim područjima. Napisao je simfonije, uvertire, komorne radove, opere i igrokaze, crkvena djela i velik broj popjevaka. Solo pjesmu podigao je do najviših vrhunaca, bez izravnih prethodnika, jedino snagom osjećaja i idealnim suživljavanjem s pjesnikovom rječju.
Reynaldo Hahn operni je skladatelj s kraja prošlog stoljeća u Francuskoj. Autor je ne samo opera nego i uspjelih Chansons grises na Verlainove stihove.
Božidar Kunc je studij klavira (S.Stančić), i kompozicije (B.Bersa) završio na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Uz ovu ustanovu je vezan i njegov pedagoški rad do preseljenja u SAD. Napisao je veći broj djela, među kojima su najznačajnije klavirske skladbe. Bliskost s francuskom impresionističkom glazbom utjecala je na njegovo stvaranje. Iako prije svega instrumentalni skladatelj, Kunc je dao uz kantatu «Na Nilu», niz zanimljivih solo pjesama.
Sredinom prošlog stoljeća L.v.Köchel objavio je detaljni kronološki popis svih Mozartovih djela (otud se svaka Mozartova skladba bilježi oznakom KV i odgovarajućom brojem; kratica znači: Köchel-Verzeichnis, tj. Köchelov popis). Ustanovio je da je Mozart napisao više od 600 radova. Gotovo nevjerojatan broj, ako uzmemo u obzir da je umro u 36 godini. U Mozartovim djelima zastupljeni su svi glazbeni radovi: opere, oratoriji, mise, requiem, moteti, kantate, zborske skladbe, popijevke, sve instrumentalne vrste, glazba za klavir,… Tolika plodnost može se protumačiti lakoćom stvaranja. Forma koja ga je najviše privlačila je bila opera. Većina Mozartovih opera skladana je na talijanske tekstove.Među najuspjelije ubrajaju se Idiomeneo, Otmica iz Seraja, Cosi fan tutte, Figarov pir, Don Juan i Čarobna frula.
Gaetano Donizetti je bio učenik njemačkog majstora Simona Mayre. Brzo je stekao glas nadarenog opernog skladatelja. Živio je u svim većim talijanskim gradovima. Za sobom je ostavio velik broj djela. Njegovu ostavštinu čine 73 opere, 28 kantata, misa i drugih skladbi crkvenog sadržaja, velik broj romanci za glas i klavir, instrumentalna djela, te među njima 18 gudačkih kvarteta.
Franz Lehar dio je obitelji njemačkih skladatelja opereta dvadesetog stoljeća. Mnoge od njih su bile poznate širokim krugovima ljubitelja glazbe.
Giuseppe Verdi (1813-1901) svoju umjetničku djelatnost je započeo u vrijeme političkih trzavica neujedinjene i neoslobođene Italije i samim tim postao talijanski nacionalni umjetnik. Pripada među one, ne baš brojne, velike umjetnike, koji su svjetsku slavu stekli za života. Verdijeve melodije odjek su onog vremena. Nošene željeznom snagom ritma, čvrstim obrisima one su znale razgaliti javnost koja je svom zanosu davala oduška i izvan kazališnih kuća. Životni mu je zadatak bio održati stoljetnu tradiciju opere, u kojoj je pjevač bio vladar, a orkestar imao podređenu ulogu. Verdi je ispunio svoj san obogativši talijansku i europsku operu.